Ove reči su Turci preuzeli od Srba i svakodnevno ih koriste: Sultani učili srpski jezik, iznenadićete se kada vidite koji pravoslavni naziv su uzeli od nas

Turski osvajači su „u amanet“ ostavili više od šest hiljada reči u srpskom jeziku. Međutim, postoje srpske reči koje se i danas koriste u turskom jeziku.

Da je srpski jezik bogat turcizmima, nije nikakva novost. Ove reči, preuzete iz turskog jezika, posebno su karakteristične za narode koji su bili pod vlašću Osmanskog carstva – poput Grka, Bugara, Jermena, a naravno i Srba. Ipak, zanimljivo je da postoji i jedna srpska reč u turskom jeziku.

Osmansko carstvo.jpg
Osmansko carstvo Foto: printscreen/youtube/ Zaboravljena Vremena

Prema istraživanjima, turski osvajači su „u amanet“ ostavili više od šest hiljada reči u srpskom jeziku. Iako su neke od njih zastarele ili potpuno nestale iz svakodnevne upotrebe, i dalje koristimo najmanje tri hiljade reči koje potiču iz turskog jezika.

Primeri tih reči uključuju: burek, budala, bašta, ćup, džep, džem, džin, majmun, pamuk, papuče, pare, pita, rakija, sanduk, torba, top, zanat… Ovo su samo neki od mnogih turcizama koji su postali deo srpskog jezika.

profimedia0337956586.jpg
Burek Foto: Profimedia

Međutim, nije samo srpski jezik prepun reči iz turskog. Viševekovno mešanje naroda dovelo je do toga da su i Turci „pozajmili“ mnoge slovenske reči. Neki stručnjaci tvrde da postoji oko 1000 slovenskih reči u turskom jeziku, ali većina njih danas se retko koristi ili je potpuno zaboravljena.

Zanimljivo je da se većina slovenskih reči u turskom jeziku odnosi na administrativne pojmove, zakonske norme ili terminologiju vezanu za rudarstvo. U svakodnevnom govoru Turaka, slovenske reči koje su još u upotrebi uglavnom uključuju kralj/kraljica, četa, višnja, kosa (alatka), itd.

Za plug kažu “pulluk”. Iako je raširena teorija da je ova reč preuzeta iz nemačkog jezika, njeno poreklo je, međutim, staroslovensko – plugъ. Naši preci, Stari Sloveni, bili su ratari i stočari, pa im je bilo i te kako poznato ovo oruđe za obradu zemlje.

shutterstock-2078518153.jpg
Božić Foto: Shutterstock

Međutim, postoji jedna reč koja se sa sigurnošću može označiti kao „srpska“ u turskom jeziku – Božić. Turci ovu reč izgovaraju kao „Bodžuk“, dok koriste i reč Noel, koja se odnosi na Božić 25. decembra, po gregorijanskom kalendaru. Reč „Bodžuk“  označava praznik Rođenja Hrista 7. januara, po julijanskom kalendaru.

Božić se u Turskoj i dalje slavi među hrišćanskim vernicima, koji čine oko 1% stanovništva. Za Turke, 25. decembar i 7. januar nisu zvanični praznici, ali postoji interesovanje za ovu tradiciju, posebno u većim gradovima poput Istanbula, gde žive hrišćanske zajednice.

1204shutter.jpg

Za turske hrišćane, koji obuhvataju različite veroispovesti (pre svega pravoslavne, katoličke i protestantske), Božić je vrlo važan dan, iako nije državni praznik. U crkvama se održavaju božićne liturgije, a porodice organizujuporodične proslave. Običaji i tradicije mogu se razlikovati u zavisnosti od veroispovesti.

I Istanbulu je i danas sedište Vaseljenske patrijaršije gde stoluje vaseljesnki patrijarh Vartolomej.

Interesantan je i podatak da je u diplomatskom svetu Osmanskog carstva srpski jezik igrao značajnu ulogu. To potvrđuju i turski izvori, koji svedoče da se na tamošnjem dvoru u 15. i 16. veku učio srpski. U biblioteci džamije Sulejmanije postoji iz tog vremena četvorojezični udžbenik za učenje stranih jezika: arapskog, persijskog, grčkog i – srpskog, štivo namenjeno prinčevima i onima koji su se spremali za državne funkcije.

Author: Zanimljivosti

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *